Kulturni život jedne sredine često se vrednuje po radu kulturno-umjetničkih društava i prosvjetnom radu, po izdavačkoj djelatnosti. Među njih treba ubrojiti i knjižnice koje su posebno u prošlosti imale veliku važnost. Prethodnice daruvarske knjižnice moguće je pratiti od druge polovine 19. stoljeća, kao sastavne dijelove škola ili crkvenih institucija. Zabilježeno je da je već 1872. god. u Daruvaru bila čitaonica, ali podaci o njezinome radu nisu sačuvani. S obzirom da se 1894. god. spominje Daruvarska čitaonica te 1912. Hrvatska čitaonica i Srpska čitaonica, moguće je zaključiti da su to bila mjesta unutar kojih se u to doba organizirala šira kulturna djelatnost. U isto vrijeme, a i kasnije, u gradu je radila kupališna čitaonica, u kojoj su kupališni gosti mogli čitati tadašnje novine i časopise.U sastavu Češke besede u Daruvaru je 1907. godine osnovana knjižnica i čitaonica koja se odmah pretplatila na razne časopise i knjige obrazovnog i poučnog sadržaja pisane na hrvatskome i češkom jeziku. Prvi knjižničar u ovoj knjižnici bio je Rafael Paviček, inače tada poznati daruvarski mlinar.

U razdoblju između dva svjetska rata knjižnica Češke besede doživjela je puni procvat. Radnička čitaonica, koja je po nekim obilježjima imala i funkciju knjižnice, s radom je počela 1935. godine.Već u prvim godinama Drugog svjetskog rata u Daruvaru se pojavila ideja o osnivanju jedne gradske knjižnice. U novijim zapisima često se spominje da je daruvarska narodna knjižnica osnovana 1947. godine, no prema tvrdnjama Vladimira Daneka, prvog daruvarskog knjižničara nakon rata, knjižnica je osnovana vjerojatno tek krajem 1948. g. Od tada do danas daruvarska knjižnica promijenila je nekoliko adresa.

Odmah nakon rata smještena je u prostor nekadašnjeg kina na današnjem Trgu kralja Tomislava (današnja banka), nakon čega seli u prostorije današnjeg Ghetaldusa pa u Bjelajčevu fotografsku radnju, dućan obuće Peko i nakraju u zgradu Slavonije gdje je bila smještena u razdoblju od 1950. do 1960. godine. Nakon Vladimira Daneka, knjižničar je postao Slavko Hat te od 1959. do 1987. godine i Darko Eisenbacher.

Vjerojatno 1961. godine, knjižnica je ponovno preseljena i to u zgradu Vranjevine, a od 1984. pod vodstvom Margot Moćan trajno je smještena na adresi Stjepana Radića 5 u kojoj se nalazi i danas. (Povijesni izvor: dr. Vjenceslav Herout)

Od 1993. godine knjižnica nosi naziv Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar te njome od 2008. godine rukovodi Romana Horvat. Danas su u Knjižnici zaposleni: Francika Stehna (Središnja knjižnica za češku manjinu u RH), Dea Mlinarić (Studijski odjel), Kristina Markalaus (Studijski odjel), Ljiljana Budja (Odjel za odrasle), Danijela Marić (Dječji odjel), Daniela Matejak (računopolagateljica), Danuška Holinka (spremačica).